Prevladavajuće mišljenje o debati kao takmičarskoj aktivnosti u drugi plan stavlja njene druge vrijedne uloge. Jedna od njih je upotreba debate kao metode za učenje. Takvo, aktivno učenje, omogućava učenicima i studentima da rade individualno i u timu, samostalno istražuju, razvijaju komunikacijske i govorničke vještine, kritički razmišljaju, grade argumente i bolje upoznaju društvena pitanja
U suštini, istraživanje i rasprava o nekom stavu i zagovaranje tog stava predstavlja cjelovitiji način učenja od čitanja udžbenika ili slušanja predavanja bez obzira na opaženu kvalitetu navedenih.
Prednosti korištenja debate i neformalnih metoda obrazovanja u školama i na fakultetima:
Motivacija u učenju i radu
Uz dokazano poboljšanje rezultata, istraživanja pokazuju da sudjelovanje u debatnim aktivnostima motiviše učenike i pomaže im u primjeni stečenog znanja.
Kritičko razmišljanje
Istraživanja pokazuju da debata unapređuje i iznimno važnu vještinu kritičkog razmišljanja. Metaanaliza rada s mladima pokazuje da iskustvo u komunikacijskim vještinama (uključujući debatu) poboljšava sudionikovu sposobnost kritičkog razmišljanja i do 44%.
Školski i akademski rezultati
Najviše dokaza ovih tvrdnji dolazi iz korelacije između sudjelovanja u debatnim aktivnostima i školskim ili akademskim rezultatima. Najnovije i najveće istraživanje o toj korelaciji pokazuje da su debatanti 25% uspješniji od svojih kolega u završavanju srednje škole te da postižu bolje rezultate u testovima čitanja i poznavanja jezika (Mezuk et al. 2010).
Istraživanja također ukazuju kako debatiranje motivira sudionike na visoko obrazovanje. Američki učenici koji su debatirali u srednjoj školi spremniji su i motiviraniji na nastavak obrazovanja od svojih vršnjaka (Collier 2004; Shuster 2008).
Poduzetnost i samopouzdanje
Osim poboljšanja u akademskim dostignićima pokazalo se da debatiranje pomaže samopouzdanju. Učenici koji se bave debatom osjećaju se zbog nje samouvjerenije, poduzetnije, sposobnije samostalno rješavati probleme, raditi u grupi te proučavati istraživanja i analizirati rezultate. Mladi su također pokazali značajan napredak u ostvarivanju komunikacije sa vršnjacima i roditeljima.
Komunikacijske vještine
U istraživanju provedenom na studentima američkih sveučilišta, 74% studenata iz različitih fakultetskih usmjerenja smatra da im je sudjelovanje u debati na predavanjima pomoglo u razvijanju komunikacijskih vještina (Cronin 1990).
Aktivno građanstvo
U nekoliko istraživanja, koja su mjerila uticaj debate na razvoj svijesti o aktivnom građanstvu kao i kroz evaluaciju projekata koji su za metodu rada sa mladima koristili debatu, pokazalo se kako debata razvija svijest o važnosti aktivnog građanstva nevezan za temu kroz koju se koristi. debatiranje i sudjelovanje u debatnim aktivnostima povećali su vjerojatnost da će mladi aktivno sudjelovati u radu nevladinih organizacija, sudjelovati u volontiranju i aktivno se uključiti u političke procese u svojoj zajednici.