Kako jačati društveni odgovor na korupciju: Od pojedinca do sistema

Korupcija nije samo problem pojedinaca koji zloupotrebljavaju moć, to je problem

dru[tva u cijelini I kao takav zahtijeva društveni odgovor. Kada se korupcija ukorijeni u

institucije i postane svakodnevna pojava, posljedice osjeća cijelo društvo. U Bosni i

Hercegovini, gdje je prema Transparency Internationalu percepcija korupcije među

najvišima u Evropi, borba protiv korupcije mora uključivati sve slojeve društva, ne samo

pojedince.

U Bosni i Hercegovini, prema podacima Transparency Internationala, percepcija

građana o prisutnosti korupcije je među najvišima u Evropi. Građani gotovo jednoglasno

smatraju da je korupcija ozbiljan problem. Istraživanje iz 2024. godine pokazuje da čak

89% građana BiH vjeruje da je korupcija široko rasprostranjena. Takvi brojevi mogu

izgledati obeshrabrujuće, ali postoji i druga strana priče koja ipak daje nadu da postoji

spremnost za suprostavljanje korupcije. Jer više od 60% ispitanika izjavljuje da bi

podržalo borbu protiv korupcije ukoliko bi imali jasne načine da se uključe, a posebno

ohrabruje činjenica da mladi sve više pokazuju spremnost da se angažuju i prijavljuju

nepravilnosti.

Ovo su važni podaci jer pokazuju da građani nisu ravnodušni. Uprkos

nepovjerenju prema institucijama, raste svijest građana da se korupcija mora suzbijati i

da je moguće napraviti promjenu ako postoji kolektivna volja i organizovan društveni

odgovor.

Zato je ključno ne samo osvijestiti problem, nego i jačati društvenu otpornost i

kolektivne mehanizme za borbu protiv korupcije.

Gdje se pokreću promjene?

Promjene se rijetko dešavaju same od sebe. Potrebno ih je pokrenuti, a društveni

pritisak je često najvažniji okidač, to može uključivati:

• Medije, novinske agencije, koji istražuju i objavljuju koruptivne afere.

• Akademsku zajednicu, stručnjake i eksperte koji analiziraju sistemske slabosti.

• Građanske inicijative i nevladine organizacije koje organizuju akcije, pokreću

• kampanje i vrše pritisak na vlast.

• Privatni sektor koji može zahtijevati fer i konkurentne uslove poslovanja.

• Upravo je sinergija između ovih aktera ključna za jačanje društvene otpornosti na

• korupciju.

Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da je promjena moguća. U Gruziji je, nakon

2004. godine, korupcija u policiji gotovo iskorenjena kroz reforme i digitalizaciju usluga.

Estonija je javne finansije učinila potpuno transparentnim, što je korupciju svelo na

minimum. U Indiji su građani kroz platformu "I Paid a Bribe" masovno prijavljivali

korupciju, što je otvorilo vrata institucionalnim reformama.

Društvena otpornost na korupciju gradi se postepeno, kroz obrazovanje, jačanje

medijske pismenosti, digitalne alate za transparentnost i zaštitu osoba koje se odluče

prijaviti korupciju. Najvažnije je razviti kulturu u kojoj korupcija nije nešto što "svi rade",

već nešto što se prepoznaje, prijavljuje i odbacuje. Kada građani vjeruju da njihovo

djelovanje ima smisla, pokreću se procesi koji vode ka promjeni. Svaki prijavljeni slučaj,

svaka podrška antikorupcijskoj inicijativi čini društvo otpornijim.

Korupcija nije apstraktan problem. Ona direktno utiče na to koliko su dobre škole,

bolnice i putevi. Ona odlučuje ko će dobiti posao, ko će biti privilegovan, a ko ostavljen

po strani. Kada korupcija preuzme institucije, gubi se povjerenje u sistem i rađa se

apatija, a to je najopasnija posljedica.

Zato je jačanje društvene otpornosti ključni korak. Promjena počinje od svijesti,

ali mora prerasti u akciju – kolektivnu, glasnu i upornu.

Svi materijali i aktivnosti u okviru projekta financirani su od strane Europske Unije

i SELDI.net, za njegov sadržaj isključiva je odgovornost Centra za psihološku podršku

Sensus i ne odražava nužno stavove Europske unije ili SELDI.net.