top of page
  • Writer's pictureCentar za psihološku podršku Sensus

Anksioznost - izazov novog ili starog doba?


Stil života u modernom dobu se znatno razlikuje od života koji su živjeli naši roditelji, djedovi i bake. Danas nama na dlanu dostupne stvari nekada prije su bile nepojmljive i nedostupne. Ubrzani tempo života, razvoj tehnologije doveo je do razlika u savremenom i povijesnom načinu života. Sama modernizacija osim mogućnosti velikog spektra odabira, dovela je do toga da čovjek u modernom dobu ima veći rizik da postane anksiozan u odnosu na prethodne generacije. Neka na izgled jednostavna aktivnost, kao što je odlazak u kupovinu može biti stresna. Široka mogućnost odabira proizvoda dovodi do toga da kada ljudi imaju previše odabira doživljavaju preopterećenje odlukama, nezadovoljstvo te u konačnici anksioznost.


Zaključci istraživanja (Twenge i Kasser) ukazuju na to „kako se unatoč materijalnom napretku i unaprjeđenju kvalitete života u modernom društvu, osjećaj ličnog ispunjenja nije povećao već smanjio što sa sobom nosi sve više ljudi koji pate od anksioznih poremećaja. Tako tehnološki i ekonomski napredak predstavlja paradoks za modernog čovjeka, a moderne tehnologije koje bi trebale približavati i povezivati ljude sve češće dovode do anksioznosti.“



Iako se o anksioznosti mnogo priča da li doista znamo šta ona znači? Da li se možete sjetiti u kojem kontekstu neko upotrebljava izraz: osjećam se anksiozno.


Kako bi razumijeli šta se podrazumijeva pod anksioznosti i koje stanje pojedinca je ovim obuhvaćeno, bitno je da se za početak upoznamo s nekim osnovnim oblježjima ovog termina.

Anksioznost je osjećaj straha koji se kod osoba pojavljuje kao odgovor za stvarnu ili potencionalnu opasnost, ali to mogu biti i neke stresne ili nepoznate situacije. Strah većinom nema neku stvarnu podlogu i osoba se ne nalazi u situaciji da je životno ugrožena.  Zabrinutost i strah se manifestuju na fizičkim i psihičkim simptomima, neki od tih simptoma su: znojenje, drhtanje, ubrzano disanje i puls, smanjena koncentracija i pamćenje, slabost i umor, nesanica,... Anksioznost se može pojaviti uslijed socijalnh faktora i naslijeđa. Neki podržaji iz sredine mogu biti okidač za pojavu anksioznosti ali i kopiranje ponašanja roditelja dovodi do toga da se anksioznost može prenositi kroz generacije. Ćelije pamte stresne događaje i efekat traume se upisuje u genetski kod, što vodi prenošenju transgeneracijske traume. Procjene su da će 31% svih odraslih doživjeti anksiozni poremećaj u nekom trenutku svog života. Anksioznost je vrlo izliječiva ali samo 36,9% onih koji pate upuštaju se u tretman liječenja. Kao jedan od glavnih načina navodi se psihoterapija ili savjetovanje, gdje se klijentima nastoji pomoći da razumiju misli i osjećaju koji utiču na ponašanje.


Pristup liječenju anksioznosti putem psihoterapije ili psihološkog savjetovališta je jedan od najčešćih oblika liječenja ovoga poremećaja. Sam pristup zavisi od vrste i ozbiljnosti poremećaja. Najčešće korištena metoda je kognitivno bihevioralna terapija (KBT). Pojednostavljeno to bi značilo da: Emocija je strah, npr taj strah može biti od visine, ponašanje je izbjagavanje mjesta koja su visoka, jer misliš da takav strah uzrokuju misli koje govore da je visina opasna, da osoba može umrijeti, pasti i sl.  Ključni cilj KBT-a je da promjenom ponašanja, promijeniš misli i emociju vezanu za to „negativno ponašanje“.

Još neki od oblika psihoterapije koji se mogu koristiti jeste geštalt psihoterapija, tehnike relaksacije, tehnike disanja, emdr.. Sve navedene tehnike zavise od same specifičnosti stanja sa kojim se pojedinac suočava. Stručnjak nakon izvršene procjene i postavljenog cilja terapije, radi na odabiru tehnike ili kombinuje više njih, koje će najbolje pomoći ostvaranju cilja terapije.


U Centru za psihološku podršku Sensus kroz naše aktivnosti nastojimo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja osoba, baveći se problemom anksioznosti, depresije i ostalih mentalnih poremećaja. Ukoliko osjećate da Vam je potrebna podrška javite nam se.

Kroz naše aktivnosti i projekat od USAID/INSPIRE programa nudimo pripadnicima vulnerabilnih skupina  usluge besplatnog psihološkog savjetovanja.

126 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page