O mentalnom zdravlju je potrebno pričati, jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Narušena svakodnevna pozadina kojoj smo podložni prethodni značajni, ali i današnji period, naročito utiče na narušavanje mentalnog zdravlja. Što više znamo o mentalnom zdravlju, svjesniji smo njegove važnosti i potrebe da radimo na njegovom poboljšanju.
U nastavku donosimo neke od značajnih informacija vezanih za očuvanje mentalnog zdravlja:
1. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao: „Stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.“
2. Znanstvenici ističu kako su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te procjenjuju da će depresija kroz idućih deset godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima.
3. Prvi znakovi smetnji i problema mentalnog zdravlja najčešće se javljaju već u doba djetinjstva i adolescencije, a ako isti ne dobiju potrebnu pažnju i tretman mogu imati značajan utjecaj na daljnji život.
4. Svjetska zdravstvena organizacija već niz godina upozorava na epidemiološke podatke kod mentalnih poremećaja kod djece i tu se govori o problemu 20/20. Naime, svako peto dijete, odnosno 20% djece prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima neke mentalne poteškoće, a onda svega 20%, tek svako peto dijete od onih koji imaju neki problem mentalnog zdravlja, dobiva adekvatnu stručnu pomoć.
Svakako je jedan razlog u stigmi no, jedan od razloga je i nedostatak rane detekcije ali i intervencije. Usluge stručnjaka su uglavnom nedostatne i često nedostupne, a prevencija zanemarena u odnosu na dijagnostiku i terapiju.
5. Mladima i djeci trebaju socijalno-emocionalne vještine poput stvaranja i održavanja odnosa, rješavanja problema, komunikacije i suosjećanja s drugima, samoregulacije, svjesnosti o sebi, svojim emocijama i potrebama. To se već godinama pokazuje ključnima za razvoj zdravih, autentičnih, kreativnih i produktivnih mladih ljudi koji mogu nositi pozitivne promjene u društvu.
6. Prvi i najvažniji korak u rješavanju bilo kojeg problema mentalnog zdravlja je njegovo razumijevanje i prepoznavanje, te stvaranje poticajnog okruženja kod kuće, u školama i zajednici za rješavanje problema.
7. Istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost odraslih u području mentalnog zdravlja (mentalnozdravstvena pismenost) značajna odrednica u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih jer pospješuje sposobnost ranog prepoznavanja, pravovremeno i primjereno djelovanje, destigmatizaciju i povećava spremnost na pružanje prve pomoći i podrške.
8. Odgojno-obrazovni djelatnici su važne odrasle osobe u okruženju svakog djeteta i mlade osobe i prema tome važni sudionici u očuvanju i zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih.
9. Mentalno zdravlje djece i adolescenata može se promovisati i zaštititi. Sigurno i smisleno angažovanje i učešće djece, adolescenata, roditelja, učitelja, nastavnika i šire zajednice je od ključne važnosti za osiguravanje poboljšanog pristupa mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci za sve.
__________________________________________________________________________________________________
Tekst je nastao zahvaljujući grantu koji je osigurao Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a i USAID-a. Mišljenja izražena u ovome tekstu ne predstavljaju nužno stavove Balkanskog fonda za demokratiju, Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a, USAID-a ili američke vlade.
Hozzászólások