Online svijet i mentalno zdravlje djece za vrijeme COVID-A 19

Broj korisnika interneta u svijetu se kontinuirano povećava.

Prema istraživanju koje je provelo Save the Children ,,PONAŠANJE I NAVIKE DJECE NA INTERNETU: stavovi djece, roditelja i nastavnika informatike'' to je slučaj i u Bosni i Hercegovini gdje je stopa korištenosti interneta za 2015. godinu iznosila 72,41% (RAK, 2016). Razvoj informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT) uslovio je da se generacije djece mlađe od 1995. godine rađaju u visokotehnološkom okruženju u kojem su napredne tehnologije sastavni dio njihovog života pri čemu njihovi roditelji nisu bile u istoj prilici da koriste slične tehnologije. Masovno korištenje IKT-a postavlja sigurnosne izazove za cijelu populaciju, a posebno u kontekstu sigurnosti djece kao najranjivije kategorije.

2020. godina je sigurno donijela mnogo promjena i još veću potrebu za korištenjem interneta, zapravo i onaj mali postotak osoba koje nisu koristile internet, naročito djece, online nastava je nužno usmjerila djecu na korištenje interneta.

Pandemija koronavirusa utjecala je na razne kreativne adaptacije djece, roditelja, učitelja, nastavnika i cijelog obrazovnog sistema (odlazak iz školskih klupa na online nastavu, zatim ponovno povratak u školske klupe).

Postavlja se pitanje kako su sve te promjene utjecale na djecu, kako je zatvorenost i veća izloženost internetu mogla da utiče na njihovo mentalno zdravlje?

Online mediji danas predstavljaju jedan od najznačajnijih alata za prijenos informacija i kao takvi značajno utječu na mentalno zdravlje kako djece, tako i odraslih.

Vještine djece kao najranjivije kategorije da se sami zaštite prilično su ograničene, a to ih čini dodatno ranjivim.

Izloženost raznim informacijama u vrijeme početka pandemije COVID-A 19, i danas je neminovno. Konstantne brojke zaraženih, preminulih od COVID-a su vrlo lako dostupne i prisutne čim se povežemo na mrežu, što djeci i mladima može biti zastrašujuće, zbunjujuće i činiti ih tjeskobnim i anksioznim, gdje se javlja i strah za vlastito zdravlje, ali i za zdravlje najbližih.

U našem Centru je primjetan značajan broj poziva od strane roditelja djeca koja pokazuju simptome poput: teškoća u koncentraciji, negativnog razmišljanja, nemira, straha da se može roditeljima nešto desiti, povučenosti, dijareje… što ukazuje na simptomatologiju anksioznosti.

Veća izloženost online svijetu je također utjecala na pojavu anksioznosti kod djece, već napominjući da djeca imaju ograničene vještine u korištenju interneta, naročito kod one djece kod koje je pozadina već narušena i nesigurna.

Online svijet postaje preplavljujući i sa svakodnevnim informacijama o zaštiti mentalnog zdravlja za vrijeme pandemije COVID-A 19, o načinima nošenja sa stresom, anksioznošću, što dodatno može biti zbunjujuće za djecu, bez jasnog usmjeravanja i podrške.

U cilju konkretnije podrške Centar za psihološku podršku kreira aplikaciju koja će uskoro biti u upotrebi i koja je usmjerena na djecu i adolescente, s ciljem pružanja informacija o alatima samopomoći, kako škola može biti pomoć i podrška, te kada je potrebna podrška stručnjaka.

Korisne informacije:

• Puno vremena za kompjuterom može uzrokovati poremećaj raspoloženja, slabiji san, koncentraciju i pad imunološkog sustava.

• Brojne studije su pokazale da izloženost djece nasilnim video igrama, povećava agresivno ponašanje kod djece, a prema jednoj od studija dovoljno je samo 10 minuta igranja nasilne video igre, da se to u testu raspoloženja izmjeri kao agresivne osobine (J.Nikoll, KM.Kieffer, 2005).

• Prikazujući im nasilje bez ikakvih posljedica mladima se šalje poruka da je nasilje odgovarajući način rješavanja sukoba. Nasilje na TV-u djeluje štetno na mentalno zdravlje djece, ali pri tom roditelji mogu zajedno s djecom pratiti TV program i objasnit im što se prikazuje. S video igrama je drukčije. Kad ih igrate dio ste njih, to znači da sudjelujete u nasilju jer ih igrate (E.Carll, 2005)

• Najnovija istraživanja ukazuju i na druge štetne učinke. Iako su djeca u stanju obraditi značajno veću količinu informacija nego prijašnje generacije, zbog smanjene pažnje, pamćenje je manje kvalitetno, a smanjen opseg opažanja otežava rješavanje kompleksnih zadataka i problema koji zahtijevaju pažnju i koncentraciju. Zbog povećane aktivnosti mozga koju izaziva internet, dolazi do preopterećenja mozga, a to povećava vjerojatnost razvijanja poremećaja raspoloženja (depresije, anksioznosti i sl.), slabijeg sna, koncentracije i slabljenja imunološkog sustava, razvija potrebu za većom količinom podražaja iz okoline i potrebu za traženjem uzbuđenja (I. Jukes, A. Dosay 2006; C. Rowan, 2009).

Elektronički mediji danas su sastavni dio našeg života i imaju važnu ulogu u emocionalnom razvoju, ponašanju i intelektualnom funkcioniranju djece i mladih. Kao i većina stvari, savremena tehnologija i internet kao njen najrašireniji produkt, imaju svoje dobre i loše strane. Kao stručnjaci i roditelji moramo biti duboko svjesni njihovih mogućih štetnih učinaka s dalekosežnim posljedicama na djecu čiji je mozak u razvoju. Iz tog razloga naša je dužnost da napravimo sve što je u našoj moći da to spriječimo.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Članak je nastao zahvaljujući grantu koji je osigurao Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a i USAID-a. Mišljenja izražena u ovome tekstu ne predstavljaju nužno stavove Balkanskog fonda za demokratiju, Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a, USAID-a ili američke vlade.