Prepoznato je više psiholoških mehanizama kojima se opisuju učinci tjelesne aktivnosti na različite aspekte mentalnog zdravlja. Psihološki mehanizmi djelovanja tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje uključuju odvraćanje pozornosti i odmak, samoučinkovitost, osjećaj neovisnosti i uspjeha te socijalni odnosi i uzajamna podrška.
Istraživanja su također pokazala da redovna umjerena strukturisana tjelesna aktivnost podiže imunitet i smanjuje rizik od infekcije. Prema tome je upravo tjelesna aktivnost ocijenjena kao jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja u periodu kriznih situacija u kojim živimo.
Kada je u martu 2020. godine u Bosni i Hercegovini izbila pandemija došlo je i do ograničenja kretanja. Naime, tjelesne aktivnosti koje bi djeca praktikovala u školi, kao i izvanškolske aktivnosti nisu bile moguće, naročito one tjelesne aktivnosti koje se mogu obavljati samo van kuće. Tjelesne aktivnosti djece na otvorenom, ali i redovni treninzi za razne sportove su značajnije smanjeni. Rutina kojom su se djeca vodila je prekidana i ponovno uspostavljena. Ogroman zadatak je stavljen pred roditelje, gdje su se i roditelji i djeca morali kreativno adaptirati. Djeca su imala više slobodnog vremena, ali i vrijeme kod kuće je trebalo biti osmišljeno produktivno za dijete.
U današnje vrijeme tjelesna aktivnost primjenjuje se kod mnogih psihičkih poteškoća kao terapijsko sredstvo. Istraživanja pokazuju da osobe koje se bave tjelesnom aktivnošću imaju puno manju razinu stresa, te su zadovoljnije životom. Tjelesna aktivnost se primjenjuje i u borbi protiv anksioznosti, depresivnosti i stresa.
Odabir nekog sporta pomaže djeci učiti neke osnovne vještine i pravila, a kako odrastaju uče se predanosti, timskom radu, natjecateljskom duhu, što značajno utiče na jednu od osnovnih životnih potreba, a to je potreba za pripadanjem. Važno je pomoći djetetu tokom odrastanja da dobro rasporedi svoje vrijeme, kako se ne bi osjećalo opterećeno i napustilo bavljenje tjelesnom aktivnosti. Pokazalo se da školska djeca koja se bave nekim sportom kao izvanškolskom aktivnosti pokazuju bolje rezultate u učenju, vjerojatno zbog toga što moraju bolje rasporediti svoje slobodno vrijeme i bolje se potruditi iskoristiti vrijeme za učenje.
Kako fokus ovog članka ne bi bio usmjeren samo na prednosti bavljenja aktivnošću spomenuti ćemo kako roditelji mogu pomoći djetetu u sticanju navike za tjelesnom aktivnošću.
Roditelji mogu pomoći na slijedeće načine:
-da pruže djeci bavljenje tjelesnim aktivnostima ili sportom koji je prilagođen njihovom uzrastu. Ne moraju djecu upisati na neki sport, ali im mogu omogućiti svakodnevno zajedničko igranje, trčanje, vožnja biciklom.
-da roditelji budu ti primjer djeci, te da se oni bave tjelesnom aktivnošću.
-uključivati tjelesnu aktivnost u dnevnu rutinu, naročito ako je kretanje ograničeno, npr. penjanje stepenicama više puta tokom dana umjesto liftom, trčanje u mjestu.
-kroz uspostavljanje rasporeda zajedničkog za tjelesnu aktivnost, sport ili aktivnu igru.
-pronaći zabavne emisije ili crtane filmove koji pokazuju značajnost tjelesne akstivnosti, gledati sa djecom, diskutovati, komenatisati.
Česta pitanja koja su roditelji postavljali je kako da dijete ostane fizički aktivno od kuće?
Postoji nekoliko načina na koje možete pomoći svojoj djeci da vježbaju čak i ako morate ostati u kući.
· Plesna zabava u zatvorenom. Uključite omiljene pjesme za sebe i vaše dijete i napravite porodičnu plesnu zabavu. Ples nije samo odlična vježba, već je i pojačivač raspoloženja, posebno tkom stresnog perioda. Za ovu aktivnost dovoljno je osloboditi mali prostor i otplesati ga.
· Joga. Ples daje energiju ali ponekad može doći do umirujuće vježbe. U tim trenucima joga može biti savršen način da djecu održite smirenim dok im pomažete da ostanu aktivni. Postoji bezbroj besplatnih videozapisa o jogi prilagođenih djeci. Sve što je potrebno je ekran, prostirka za jogu ili peškir.
· Simon Says: Simon Says je Youtoube kanal koji je odličan da pretvorite aeorobnu vježbu u igru. Uključite komande poput: ,,Simon kaže da skačeš'' ili Simon kaže trči na mjestu'' u običajene komande poput ,,Simon kaže da dodirneš nos''.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, djeca između pet i sedamnaest godina treba da imaju najmanje 60 minuta umjerene vježbe svaki dan, iako se taj sat može podijeliti na manje blokove vremena tokom dana.
Američko udruženje za srce predlaže najmanje dvije 30-minutne pauze za ,,pauzu'' tokom dana u potrazi za prilikama koje su jedinstvene za vaše dijete i vašu okolinu.
__________________________________________________________________________________________________
Tekst je nastao zahvaljujući grantu koji je osigurao Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a i USAID-a. Mišljenja izražena u ovome tekstu ne predstavljaju nužno stavove Balkanskog fonda za demokratiju, Njemačkog Marshallovog fonda SAD-a, USAID-a ili američke vlade
Comentarios