Zašto potiskivanje emocija boli više nego što mislimo ?

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, ono je stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti. U savremenoj psihologiji i medicini sve je više dokaza da naše emocionalno stanje direktno utiče na fizičko zdravlje. Naše misli, osjećanja i emocionalne reakcije utiču na tijelo, baš kao što fizičko zdravlje može oblikovati naše mentalno stanje.

Veza između tijela i uma nije samo filozofska ili psihološka, ona je i biološka. Mozak i tijelo komuniciraju putem nervnog sistema, hormona i imunološkog sistema. Kada smo pod stresom, tijelo aktivira odgovor “bori se ili bježi”, što uključuje povećano lučenje kortizola i adrenalina. Ako je stres hroničan, to može dovesti do upala, oslabljenog imuniteta i povećanog rizika za bolesti srca, dijabetes i autoimune poremećaje. Psihosomatski poremećaji su primjer kako emocionalni konflikti i mentalni stres mogu izazvati ili pogoršati fizičke simptome. Tjelesni simptomi poput glavobolja, bolova u leđima, probavnih tegoba ili umora često nemaju jasan medicinski uzrok, ali su povezani sa psihološkim faktorima.

Mentalno i fizičko zdravlje su dvije strane iste medalje. Ignorisanje jednog gotovo uvijek vodi do narušavanja drugog. Dr. Gabor Maté, autor knjige When the Body Says No, ističe da potiskivanje emocija, posebno tuge i ljutnje, može doprinijeti razvoju ozbiljnih bolesti poput raka ili autoimunih poremećaja. Njegov rad oslanja se na klinička iskustva, ali i brojne naučne studije koje potvrđuju da ignorisanje vlastitih emocionalnih potreba nosi visoku cijenu po zdravlje.

Studija objavljena u časopisu Psychosomatic Medicine pokazala je da ljudi koji redovno izražavaju svoja osjećanja, bilo kroz pisanje ili verbalno izražavanje, imaju jači imunološki sistem i niže stope obolijevanja. Riječi, ako su iskrene i usmjerene na razumijevanje, mogu biti ljekovite. Zato riječi nisu meci, one su most između uma i tijela, korak prema cjelovitom zdravlju.